Zanimljivosti iz prošlosti

Saznajte i naučite neke zanimljive crtice iz prošlosti

/storage/upload/clanci/sveta_nedelja_razglednica_92930.jpg

Legenda o nastanku župne crkve Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji

Legenda govori o tome da je Sava jedanput poplavila i tekla uz samu Svetu Nedelju, a kad se povukla u jezero pod brežuljkom, nađen je kip Svetoga Trojstva koji su mještani doživjeli kao Božji glas koji im je rekao da na tome mjestu sagrade crkvu i u nju smjeste nađeni kip.

Rimska fibula iz 2. i 3. st.

Dokazana naseljenost seže, pak, u rimsko doba. Ovim je krajem, naime, prolazila glavna prometnica rimske Panonije povezujući Emonu i Sisciu, odnosno Ljubljanu i Sisak, pa je uz nju, u današnjem mjestu Jagnjić Dolu, na arheološkom lokalitetu Herešinec nađena vrijedna brončana rimska fibula koja datira na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće.
Rimska fibula izložena je u Muzeju u Samoboru.

Antički nadgorbni spomenik Pontius

Kameni nadgrobni spomenik rimskom doličniku "Ponciju" koji  datira iz 3. stoljeća pronađen je kod  Kerestinca koncem 19. stoljeća.  Kameni spomenik 1896. godine čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a replika se izložena u središtu Kerestinca.
Spomenik je zbog svoje rustične izrade vrlo zanimljiv, a pretpostavlja se da ga je isklesao neki domaći majstor te ga postavio u blizini prometnice u Kerestincu koja je spjala Emonu (Ljubljana) i Sisciju (Sisak).

Jedriličarska škola u Svetoj Nedelji

U Svetoj Nedelji 1942. i 1943. godine djelovala jev vojna jedriličarska škola. 
Modelarska natjecanja i stara letjelišta nalazila su se na dvije lokacije: u Svetoj Nedelji na livadi nedaleko od župne crkve Presvetog Trojstva te u Jagnjić Dolu gdje je 1942. godine bio podignut i drveni hangar za jedrilice.

Uskotračna željeznica – Samoborček DODATI TEKSTA

Kroz svetonedeljski kraj vodila je od 1901. do 1979. uskotračna željeznica – popularni Samoborček. Uskotračna pruga vodila je od Zagreba, preko Podsuseda do Svete Nedelje i dalje do Samobora i Bregane. Samoborček je imao i velik utjecaj na razvoj svetonededeljskog kraja, a tom prugom prometovalo se do kraja 1979. godine kada je zamjenjuje cestovni prijevoz.

Bitka kod Kerestinca - Seljačka buna

Prema povijesnim kronikama, 1573. godine znamenitom Seljačkom bunom zahvaćen je i svetonedeljski kraj, osobito područje Kerestinca i Stupnika. Pod vodstvom Ivana Pasanca 3. veljače 1573. u Kerestinec je stigao brojan odred seljačke vojske, kojem su se masovno pridruživali seljaci iz oklonih mjesta. Uskoro je na poprište stigla i jaka plemićka vojska koju je vodio podban Gašpar Alapić.
Odlučan boj zbio se podno Kerestinca 6. veljače 1573. godine kada je uvježbana plemićka vojska porazila i rastjerala više od 2000 pobunjenih ustanika. Kronika govori da je tada pogubljeno od 400 do 500 seljaka, a oštećen je i dvorac grofova Erdödy.
 
Mihalj  Šilobod Bolšić
 

Jedna od znamenitijih ljudi svetonedeljskog kraja bio je župnik svetonedeljske župe Mihalj Šilobod Bolšić koji je u župi Presvetog TRojstva službovao 26 godina (od 1760. do 1787.), najpoznatiji kao tvorac prve hrvatske aritmetike (Aritmetika Horvatzka), izdane 1758. u Zagrebu na kajkavskom jeziku.
Za vrijeme službovanaj u svetonedlejskoj župi izdao je teorijeske upute za koralno pjevanje pod naslovom "Fundamentum cantus gregoriani seu scolaris".

Mihalj Šilobod Bolšić župnoj crkvi Presvetog Trojstva dao je urediti svetište, te od 1783. do 1786. godine iznova dao izgraditi donji dio crkve, lađu s pjevalištem i novi zvonik. Umro je 8. travnja 1787. godine u Svetoj Nedelji.
 
Splavarenje na Savi
 

Rijeka Sava oduvijek je bila važna za život stanovnika koji su živjeli uz njeno korito.

Kod većih oborina u proljeće i jesen u gornjem toku, Sava je plavila šira područja naselja. Za vrijeme većih poplava, bujica je nosila razne predmete koje su stanovnici u donjem mirnijem toku skupljali, a najviše je bilo drvene građe jer su se u gornjem toku rijeke Save ljudi najviše bavili šumarstvom.

Tako je rijeka Sava iz Slovenije najviše donosila razne veličine trupaca. Kada su splavari sakupili dovoljan broj trupaca ili drva izgradili su splav koja im je služila za prijevoz robe rijekom Savom.

Trgovalo se na razne načine, osim plaćanja u novcu plaćalo se i razmjenom proizvoda.  Kada je splav prolazila kroz neki veći grad, kupci proizvoda dolazili su svojim čamcem do splavi gdje bi kupovali robu, a kod većih kupovina splav bi pristala uz obalu.

Jedan od važnijih trgovačkih punktova za svetonedesljke splavare bio je kod Podsuseda kod željeznog mosta gdje bi se splavar obavezno zaustavio jer se tu najviše trgovalo. Tu je napravljena i skela.